Metodologija kriznog komuniciranja i analitika medijskih iskaza
Crisis communications methodology and media statements analytics
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
U savremenom društvu institucije masovnog komuniciranja preuzimaju ulogu konstruisanja konfliktne paradigme, obavljajući pored informativne i određene bezbedonosne, psihološke i propagandne funkcije i zadatke. Rizici, krize, katastrofe, revolucije, nasilje i sukobi postaju deo globalne svakodnevnice, ali medijske slike o
njihovom intenzitetu, dubini, ciljevima, uzrocima i posledicama opredeljuju karakter
intervencija i metodologiju konkretnog delovanja. Evropsko okruženje jasno forsira
kognitivno-institucionalni pristup koji u fokusu ima bezbednosnu analizu aktivnosti
brojnih pojedinaca, grupa, mreža i institucija, čulno opažanje i saznanje ljudi koji
se primarno bave krizom, te grupni i institucionalni okvir u kojem se donose odluke. Analizom medijskih iskaza i izvora uočavamo one koji se odnose na prevenciju i
pripremu javnosti za krizu, identifikaciju aktera kriznog upravljanja, opažanja krize,
krizni menadžment, političko-organizacionu saradnju, krizno komuniciranje (...prikupljanje i obrada informacija, digitalni sistemi za prenos informacija, komuniciranje
sa javnostima i uloga novih medija u kriznom upravljanju), internacionalizaciju krize,
vremenske efekte, troškove krize, te sticanje publiciteta i saglasja javnosti. Analizom
statističkih podataka, dedukcijom i komparacijom u skladu sa analitičkim stepenima,
temama, varijablama i indikatorima kreiramo celovitu sliku o prirodi krize, rizicima
prilikom rešavanja, kao i prioritetima delovanja.
Moderno doba i izmenjeni karakter konfliktnih paradigmi ukazuju na potrebu stvaranja specijalizovanih informatičko-komunikacionih ekipa u ključnim bezbedonosnim
službama i ustanovama, koje bi mobilnošću, edukovanošću i timskim delovanjem
bile obučene da preuzimanjem krizne komunikacije u praksi identifikuju određeni
problem, kreiraju ga i usmeravaju ka civilnoj javnosti, nudeći i konkretno rešenje.
In modern society, mass media communication institutions take the role for constructing conflicting paradigms, by conducting not only informative but, in addition, a certain security, psychological as well as propaganda features and tasks.
Risks, crises, disasters, revolutions, violence and conflicts are becoming part of the
global everyday life, but media information of their intensity, such as depth, goals,
causes and consequences, define the character of interventions and determine the
methodology of a particular activity. European environment clearly emphasizes the
cognitive-institutional approach that focuses on the security analysis activities of
many individuals, groups, networks and institutions, sensual perception and cognition of people who are primarily engaged with the crisis, as well as the group and
institutional framework within which decisions are made. By the analysis of media
statements and sources, those related to the prevention and public preparatio...n for
the crisis, identification of the actors of crisis management, crisis perception and
management, political and organizational cooperation, crisis communications (collection and information processing, digital information transfer systems, communication with the public and the role of the emerging media in crisis management),
the internationalization of the crisis, time effects and costs of the crisis, as well as
gaining the publicity and public agreement are observed. Statistical data analysis,
deduction and comparison in accordance with the analytical stages, topics, variables
and indicators, allow the creation of complete overview of the crisis nature, resolving risks and the action priorities.
Modern era and the changed character of conflicting paradigms suggest the need
for specialized information-communication teams within the critical security services and institutions that would be trained, by their mobility, educational and team
acting, to takeover crisis communication in practice and identify certain problem,
create and direct it to the civilian public, also offering an actual resolution.
Ključne reči:
metodologija kriznog komuniciranja / analitika medijskih iskaza / upravljanje informacijama / bezbednost / methodology of crisis communication / media statements analytics / information management / securityIzvor:
Kriminalističke teme : časopis za kriminalističku teoriju i praksu, 2014, God. 14, br. 3-4, 17-25Finansiranje / projekti:
- Razvoj institucionalnih kapaciteta, standarda i procedura za suprotstavljanje organizovanom kriminalu i terorizmu u uslovima međunarodnih integracija (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179045)
- Bezbednost i zaštita organizovanja i funkcionisanja vaspitno obrazovnog sistema u Republici Srbiji (osnovna načela, principi, protokoli, procedure i sredstva) (RS-MESTD-Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)-47017)
- Civilno društvo i religija (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179008)
Institucija/grupa
JakovTY - JOUR AU - Milašinović, Srđan AU - Jevtović, Zoran PY - 2014 UR - https://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1692 AB - U savremenom društvu institucije masovnog komuniciranja preuzimaju ulogu konstruisanja konfliktne paradigme, obavljajući pored informativne i određene bezbedonosne, psihološke i propagandne funkcije i zadatke. Rizici, krize, katastrofe, revolucije, nasilje i sukobi postaju deo globalne svakodnevnice, ali medijske slike o njihovom intenzitetu, dubini, ciljevima, uzrocima i posledicama opredeljuju karakter intervencija i metodologiju konkretnog delovanja. Evropsko okruženje jasno forsira kognitivno-institucionalni pristup koji u fokusu ima bezbednosnu analizu aktivnosti brojnih pojedinaca, grupa, mreža i institucija, čulno opažanje i saznanje ljudi koji se primarno bave krizom, te grupni i institucionalni okvir u kojem se donose odluke. Analizom medijskih iskaza i izvora uočavamo one koji se odnose na prevenciju i pripremu javnosti za krizu, identifikaciju aktera kriznog upravljanja, opažanja krize, krizni menadžment, političko-organizacionu saradnju, krizno komuniciranje (prikupljanje i obrada informacija, digitalni sistemi za prenos informacija, komuniciranje sa javnostima i uloga novih medija u kriznom upravljanju), internacionalizaciju krize, vremenske efekte, troškove krize, te sticanje publiciteta i saglasja javnosti. Analizom statističkih podataka, dedukcijom i komparacijom u skladu sa analitičkim stepenima, temama, varijablama i indikatorima kreiramo celovitu sliku o prirodi krize, rizicima prilikom rešavanja, kao i prioritetima delovanja. Moderno doba i izmenjeni karakter konfliktnih paradigmi ukazuju na potrebu stvaranja specijalizovanih informatičko-komunikacionih ekipa u ključnim bezbedonosnim službama i ustanovama, koje bi mobilnošću, edukovanošću i timskim delovanjem bile obučene da preuzimanjem krizne komunikacije u praksi identifikuju određeni problem, kreiraju ga i usmeravaju ka civilnoj javnosti, nudeći i konkretno rešenje. AB - In modern society, mass media communication institutions take the role for constructing conflicting paradigms, by conducting not only informative but, in addition, a certain security, psychological as well as propaganda features and tasks. Risks, crises, disasters, revolutions, violence and conflicts are becoming part of the global everyday life, but media information of their intensity, such as depth, goals, causes and consequences, define the character of interventions and determine the methodology of a particular activity. European environment clearly emphasizes the cognitive-institutional approach that focuses on the security analysis activities of many individuals, groups, networks and institutions, sensual perception and cognition of people who are primarily engaged with the crisis, as well as the group and institutional framework within which decisions are made. By the analysis of media statements and sources, those related to the prevention and public preparation for the crisis, identification of the actors of crisis management, crisis perception and management, political and organizational cooperation, crisis communications (collection and information processing, digital information transfer systems, communication with the public and the role of the emerging media in crisis management), the internationalization of the crisis, time effects and costs of the crisis, as well as gaining the publicity and public agreement are observed. Statistical data analysis, deduction and comparison in accordance with the analytical stages, topics, variables and indicators, allow the creation of complete overview of the crisis nature, resolving risks and the action priorities. Modern era and the changed character of conflicting paradigms suggest the need for specialized information-communication teams within the critical security services and institutions that would be trained, by their mobility, educational and team acting, to takeover crisis communication in practice and identify certain problem, create and direct it to the civilian public, also offering an actual resolution. T2 - Kriminalističke teme : časopis za kriminalističku teoriju i praksu T1 - Metodologija kriznog komuniciranja i analitika medijskih iskaza T1 - Crisis communications methodology and media statements analytics VL - God. 14 IS - br. 3-4 SP - 17 EP - 25 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1692 ER -
@article{ author = "Milašinović, Srđan and Jevtović, Zoran", year = "2014", abstract = "U savremenom društvu institucije masovnog komuniciranja preuzimaju ulogu konstruisanja konfliktne paradigme, obavljajući pored informativne i određene bezbedonosne, psihološke i propagandne funkcije i zadatke. Rizici, krize, katastrofe, revolucije, nasilje i sukobi postaju deo globalne svakodnevnice, ali medijske slike o njihovom intenzitetu, dubini, ciljevima, uzrocima i posledicama opredeljuju karakter intervencija i metodologiju konkretnog delovanja. Evropsko okruženje jasno forsira kognitivno-institucionalni pristup koji u fokusu ima bezbednosnu analizu aktivnosti brojnih pojedinaca, grupa, mreža i institucija, čulno opažanje i saznanje ljudi koji se primarno bave krizom, te grupni i institucionalni okvir u kojem se donose odluke. Analizom medijskih iskaza i izvora uočavamo one koji se odnose na prevenciju i pripremu javnosti za krizu, identifikaciju aktera kriznog upravljanja, opažanja krize, krizni menadžment, političko-organizacionu saradnju, krizno komuniciranje (prikupljanje i obrada informacija, digitalni sistemi za prenos informacija, komuniciranje sa javnostima i uloga novih medija u kriznom upravljanju), internacionalizaciju krize, vremenske efekte, troškove krize, te sticanje publiciteta i saglasja javnosti. Analizom statističkih podataka, dedukcijom i komparacijom u skladu sa analitičkim stepenima, temama, varijablama i indikatorima kreiramo celovitu sliku o prirodi krize, rizicima prilikom rešavanja, kao i prioritetima delovanja. Moderno doba i izmenjeni karakter konfliktnih paradigmi ukazuju na potrebu stvaranja specijalizovanih informatičko-komunikacionih ekipa u ključnim bezbedonosnim službama i ustanovama, koje bi mobilnošću, edukovanošću i timskim delovanjem bile obučene da preuzimanjem krizne komunikacije u praksi identifikuju određeni problem, kreiraju ga i usmeravaju ka civilnoj javnosti, nudeći i konkretno rešenje., In modern society, mass media communication institutions take the role for constructing conflicting paradigms, by conducting not only informative but, in addition, a certain security, psychological as well as propaganda features and tasks. Risks, crises, disasters, revolutions, violence and conflicts are becoming part of the global everyday life, but media information of their intensity, such as depth, goals, causes and consequences, define the character of interventions and determine the methodology of a particular activity. European environment clearly emphasizes the cognitive-institutional approach that focuses on the security analysis activities of many individuals, groups, networks and institutions, sensual perception and cognition of people who are primarily engaged with the crisis, as well as the group and institutional framework within which decisions are made. By the analysis of media statements and sources, those related to the prevention and public preparation for the crisis, identification of the actors of crisis management, crisis perception and management, political and organizational cooperation, crisis communications (collection and information processing, digital information transfer systems, communication with the public and the role of the emerging media in crisis management), the internationalization of the crisis, time effects and costs of the crisis, as well as gaining the publicity and public agreement are observed. Statistical data analysis, deduction and comparison in accordance with the analytical stages, topics, variables and indicators, allow the creation of complete overview of the crisis nature, resolving risks and the action priorities. Modern era and the changed character of conflicting paradigms suggest the need for specialized information-communication teams within the critical security services and institutions that would be trained, by their mobility, educational and team acting, to takeover crisis communication in practice and identify certain problem, create and direct it to the civilian public, also offering an actual resolution.", journal = "Kriminalističke teme : časopis za kriminalističku teoriju i praksu", title = "Metodologija kriznog komuniciranja i analitika medijskih iskaza, Crisis communications methodology and media statements analytics", volume = "God. 14", number = "br. 3-4", pages = "17-25", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1692" }
Milašinović, S.,& Jevtović, Z.. (2014). Metodologija kriznog komuniciranja i analitika medijskih iskaza. in Kriminalističke teme : časopis za kriminalističku teoriju i praksu, God. 14(br. 3-4), 17-25. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1692
Milašinović S, Jevtović Z. Metodologija kriznog komuniciranja i analitika medijskih iskaza. in Kriminalističke teme : časopis za kriminalističku teoriju i praksu. 2014;God. 14(br. 3-4):17-25. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1692 .
Milašinović, Srđan, Jevtović, Zoran, "Metodologija kriznog komuniciranja i analitika medijskih iskaza" in Kriminalističke teme : časopis za kriminalističku teoriju i praksu, God. 14, no. br. 3-4 (2014):17-25, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1692 .