Jugović, Sreten

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0009-0009-7032-3669
  • Jugović, Sreten (14)
  • Југовић, Сретен (1)
  • Југовић, Сретен М. (1)

Author's Bibliography

Osnivanje Kriminalističko-policijskog univerziteta : povod za prisećanje na prof. dr Radojicu Maksimovića

Krstić-Mistridželović, Ivana; Jugović, Sreten

(Beograd : Kriminalističko-policijski univerzitet, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Krstić-Mistridželović, Ivana
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2019
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1111
PB  - Beograd : Kriminalističko-policijski univerzitet
T2  - NBP : Nauka, bezbednost, policija
T1  - Osnivanje Kriminalističko-policijskog univerziteta : povod za prisećanje na prof. dr Radojicu Maksimovića
VL  - 24
IS  - 1
SP  - 1
EP  - 8
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1111
ER  - 
@article{
author = "Krstić-Mistridželović, Ivana and Jugović, Sreten",
year = "2019",
publisher = "Beograd : Kriminalističko-policijski univerzitet",
journal = "NBP : Nauka, bezbednost, policija",
title = "Osnivanje Kriminalističko-policijskog univerziteta : povod za prisećanje na prof. dr Radojicu Maksimovića",
volume = "24",
number = "1",
pages = "1-8",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1111"
}
Krstić-Mistridželović, I.,& Jugović, S.. (2019). Osnivanje Kriminalističko-policijskog univerziteta : povod za prisećanje na prof. dr Radojicu Maksimovića. in NBP : Nauka, bezbednost, policija
Beograd : Kriminalističko-policijski univerzitet., 24(1), 1-8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1111
Krstić-Mistridželović I, Jugović S. Osnivanje Kriminalističko-policijskog univerziteta : povod za prisećanje na prof. dr Radojicu Maksimovića. in NBP : Nauka, bezbednost, policija. 2019;24(1):1-8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1111 .
Krstić-Mistridželović, Ivana, Jugović, Sreten, "Osnivanje Kriminalističko-policijskog univerziteta : povod za prisećanje na prof. dr Radojicu Maksimovića" in NBP : Nauka, bezbednost, policija, 24, no. 1 (2019):1-8,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1111 .

(Не)делотворност Закона о спречавању насиља у Републици Србији

Југовић, Сретен М.

(Нови Сад : Правни факултет, 2018)

TY  - CONF
AU  - Југовић, Сретен М.
PY  - 2018
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1237
AB  - U prvom delu rada ukazuje se na načelne nomotehničke propuste zakonodavca. Potom se analiziraju najznačajnije odredbe Zakona, poput onih o neposrednoj opasnosti od nasilja u porodici u smislu Zakona. U centralnom delu rada obrađene su zakonske novine u postupanju policije, s posebnim osvrtom na odredbe o hitnim merama koje po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici izriče policija. Pri tom, ukazuje se na propuste stručnih obrađivača u formulisanju odredaba o analizi rizika, zadržavanju, i onih koje se odnose na naređenje kojim se izriču hitne mere. Takođe, dotiču se i pitanja sudske zaštite od nasilja u porodici. Kao poseban problem ističe se (u zaključku) odsustvo delotvorne prekršajne odgovornosti učinilaca nasilja u porodici, a to bi se moglo otkloniti de lege ferenda izmenama analiziranog zakona, Zakona o JRM i Zakona o prekršajima.
AB  - In the first part, the paper points to general nomotechnical omissions of the lawmaker. Next, it analyses the most important provisions of the Act, such as those concerning the immediate threat of domestic violence within the meaning of the Act. Central part of the paper deals with legislative novelties pertaining to police conduct, with special reference to the provisions on urgent measures whose issuance the Act on Prevention of Domestic Violence vests in the police. It thereby points to the flawed formulation by professional legislative drafters of the provisions on risk assessment, detention, and ones relating to the order imposing urgent measures. Additionally, it touches upon the issues of judicial protection against domestic violence. As a special problem, the author emphasizes (in the Conclusion) the absence of effective misdemeanour liability for the perpetrator of domestic violence, which could be solved by de lege ferenda amendments to the analysed Act, the Public Order and Peace Act and Misdemeanour Act.
PB  - Нови Сад : Правни факултет
C3  - Зборник радова Правног факултета, Нови Сад
T1  - (Не)делотворност Закона о спречавању насиља у Републици Србији
T1  - (In) Effectiveness of the Act on Prevention of Domestic Violence in the Republic of Serbia
VL  - 52
IS  - 3
SP  - 961
EP  - 975
DO  - doi:10.5937/zrpfns52-18912
ER  - 
@conference{
author = "Југовић, Сретен М.",
year = "2018",
abstract = "U prvom delu rada ukazuje se na načelne nomotehničke propuste zakonodavca. Potom se analiziraju najznačajnije odredbe Zakona, poput onih o neposrednoj opasnosti od nasilja u porodici u smislu Zakona. U centralnom delu rada obrađene su zakonske novine u postupanju policije, s posebnim osvrtom na odredbe o hitnim merama koje po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici izriče policija. Pri tom, ukazuje se na propuste stručnih obrađivača u formulisanju odredaba o analizi rizika, zadržavanju, i onih koje se odnose na naređenje kojim se izriču hitne mere. Takođe, dotiču se i pitanja sudske zaštite od nasilja u porodici. Kao poseban problem ističe se (u zaključku) odsustvo delotvorne prekršajne odgovornosti učinilaca nasilja u porodici, a to bi se moglo otkloniti de lege ferenda izmenama analiziranog zakona, Zakona o JRM i Zakona o prekršajima., In the first part, the paper points to general nomotechnical omissions of the lawmaker. Next, it analyses the most important provisions of the Act, such as those concerning the immediate threat of domestic violence within the meaning of the Act. Central part of the paper deals with legislative novelties pertaining to police conduct, with special reference to the provisions on urgent measures whose issuance the Act on Prevention of Domestic Violence vests in the police. It thereby points to the flawed formulation by professional legislative drafters of the provisions on risk assessment, detention, and ones relating to the order imposing urgent measures. Additionally, it touches upon the issues of judicial protection against domestic violence. As a special problem, the author emphasizes (in the Conclusion) the absence of effective misdemeanour liability for the perpetrator of domestic violence, which could be solved by de lege ferenda amendments to the analysed Act, the Public Order and Peace Act and Misdemeanour Act.",
publisher = "Нови Сад : Правни факултет",
journal = "Зборник радова Правног факултета, Нови Сад",
title = "(Не)делотворност Закона о спречавању насиља у Републици Србији, (In) Effectiveness of the Act on Prevention of Domestic Violence in the Republic of Serbia",
volume = "52",
number = "3",
pages = "961-975",
doi = "doi:10.5937/zrpfns52-18912"
}
Југовић, С. М.. (2018). (Не)делотворност Закона о спречавању насиља у Републици Србији. in Зборник радова Правног факултета, Нови Сад
Нови Сад : Правни факултет., 52(3), 961-975.
https://doi.org/doi:10.5937/zrpfns52-18912
Југовић СМ. (Не)делотворност Закона о спречавању насиља у Републици Србији. in Зборник радова Правног факултета, Нови Сад. 2018;52(3):961-975.
doi:doi:10.5937/zrpfns52-18912 .
Југовић, Сретен М., "(Не)делотворност Закона о спречавању насиља у Републици Србији" in Зборник радова Правног факултета, Нови Сад, 52, no. 3 (2018):961-975,
https://doi.org/doi:10.5937/zrpfns52-18912 . .

Поглед на (нова) законска решења о јавним окупљањима у Републици Србији од 2016. године

Југовић, Сретен

(Београд : Kриминалистичко-полицијска академија : Фондација "Ханс Зајдел", 2017)

TY  - CONF
AU  - Југовић, Сретен
PY  - 2017
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1411
AB  - У првом делу рада износе се најзначајнија теоријскоправна гледишта о појмовном одређењу слободе окупљања. Потом се наводи генеза нормативног развоја слободе окупљања
у Србији. У централном делу рада критички се анализирају
најзначајније одредбе Закона о јавном окупљању од 2016. године, пре свега оне које се односе на пријављивање, одржавање,
ограничавање и прекид јавног окупљања, као и друге које се
тичу остваривања и заштите права на мирно окупљање и слободу изражавања. Закључује се да је Закон у великој мери усаглашен са Уставом од 2006. године. Али, Закон садржи анахроне и
донекле ригидне одредбе о месту окупљања, као и о неделотворној судској контроли управних аката којима се забрањује јавно
окупљање, будући да нису предвиђени посебни (краћи) рокови
за поступање Управног суда, нити је предвиђен хитан поступак
решавања у управном спору, што је, уз недостатак одредаба о
контроли прекида окупљања, и највећи недостатак Закона.
AB  - The central part of the paper analyses critically the most important provisions of the Public Assembly Act of 2016, with primary
focus on those pertaining to the notification, holding, restriction and
termination of public assemblies, as well as others concerning the exercise and protection of the right to peaceful assembly. It is concluded
that the Act largely complies with the 2006 Constitution. However, it
contains anachronistic and somewhat rigid provisions on the location
of assemblies and the ineffective judicial review of administrative acts
prohibiting public assemblies, as it sets no special (shorter) deadlines
for actions by the Administrative Court, nor does it provide for the
urgent administrative dispute resolution procedure, which failure,
along with the lack of provisions for the review of termination of assemblies, constitutes a major deficiency of the Act.
PB  - Београд : Kриминалистичко-полицијска академија : Фондација "Ханс Зајдел"
PB  - Крагујевац : Правни факултет
C3  - Tематски зборник радова. Том 1 : Научно-стручни скуп са међународним учешћем Полиција и правосудни органи као гаранти слободе и безбедности у правној држави, Тара, 23-25. мај 2017. године
T1  - Поглед на (нова) законска решења о јавним окупљањима у Републици Србији од 2016. године
SP  - 127
EP  - 138
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1411
ER  - 
@conference{
author = "Југовић, Сретен",
year = "2017",
abstract = "У првом делу рада износе се најзначајнија теоријскоправна гледишта о појмовном одређењу слободе окупљања. Потом се наводи генеза нормативног развоја слободе окупљања
у Србији. У централном делу рада критички се анализирају
најзначајније одредбе Закона о јавном окупљању од 2016. године, пре свега оне које се односе на пријављивање, одржавање,
ограничавање и прекид јавног окупљања, као и друге које се
тичу остваривања и заштите права на мирно окупљање и слободу изражавања. Закључује се да је Закон у великој мери усаглашен са Уставом од 2006. године. Али, Закон садржи анахроне и
донекле ригидне одредбе о месту окупљања, као и о неделотворној судској контроли управних аката којима се забрањује јавно
окупљање, будући да нису предвиђени посебни (краћи) рокови
за поступање Управног суда, нити је предвиђен хитан поступак
решавања у управном спору, што је, уз недостатак одредаба о
контроли прекида окупљања, и највећи недостатак Закона., The central part of the paper analyses critically the most important provisions of the Public Assembly Act of 2016, with primary
focus on those pertaining to the notification, holding, restriction and
termination of public assemblies, as well as others concerning the exercise and protection of the right to peaceful assembly. It is concluded
that the Act largely complies with the 2006 Constitution. However, it
contains anachronistic and somewhat rigid provisions on the location
of assemblies and the ineffective judicial review of administrative acts
prohibiting public assemblies, as it sets no special (shorter) deadlines
for actions by the Administrative Court, nor does it provide for the
urgent administrative dispute resolution procedure, which failure,
along with the lack of provisions for the review of termination of assemblies, constitutes a major deficiency of the Act.",
publisher = "Београд : Kриминалистичко-полицијска академија : Фондација "Ханс Зајдел", Крагујевац : Правни факултет",
journal = "Tематски зборник радова. Том 1 : Научно-стручни скуп са међународним учешћем Полиција и правосудни органи као гаранти слободе и безбедности у правној држави, Тара, 23-25. мај 2017. године",
title = "Поглед на (нова) законска решења о јавним окупљањима у Републици Србији од 2016. године",
pages = "127-138",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1411"
}
Југовић, С.. (2017). Поглед на (нова) законска решења о јавним окупљањима у Републици Србији од 2016. године. in Tематски зборник радова. Том 1 : Научно-стручни скуп са међународним учешћем Полиција и правосудни органи као гаранти слободе и безбедности у правној држави, Тара, 23-25. мај 2017. године
Београд : Kриминалистичко-полицијска академија : Фондација "Ханс Зајдел"., 127-138.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1411
Југовић С. Поглед на (нова) законска решења о јавним окупљањима у Републици Србији од 2016. године. in Tематски зборник радова. Том 1 : Научно-стручни скуп са међународним учешћем Полиција и правосудни органи као гаранти слободе и безбедности у правној држави, Тара, 23-25. мај 2017. године. 2017;:127-138.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1411 .
Југовић, Сретен, "Поглед на (нова) законска решења о јавним окупљањима у Републици Србији од 2016. године" in Tематски зборник радова. Том 1 : Научно-стручни скуп са међународним учешћем Полиција и правосудни органи као гаранти слободе и безбедности у правној држави, Тара, 23-25. мај 2017. године (2017):127-138,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_1411 .

The Police Act of the Republic of Serbia of 2016: A critical view

Jugović, Sreten; Simović, Darko

(Pravni fakultet, Novi Sad, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
AU  - Simović, Darko
PY  - 2016
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/723
AB  - Despite the prevailing view to the contrary, the Police Act of 2016 cannot be said to be a completely new law in the material sense. The manner in which it regulates the major concepts and institutions suggests that it is an amended and supplemented version of the Police Act of2005. The actual reasons for the enactment of the 'new ' law concern the legal employment status of employees of the Ministry of Interior, as well as the reduction of the internal affairs staff. The greatest expectations from the Act are in the part relating to the police staff management, monitoring of employees ' career development, through performance assessment, professional development and other trainings. Although with nomotechnic and editorial shortages, the Police Act, basically, represents an effective legal framework for the performance of, primarily, policing and other related duties.
AB  - Premda preovladava drugačije stanovište, za Zakon o policiji iz 2016. godine se ne može reći da je, u materijalnom smislu, u potpunosti nov zakon. Način uređivanja najznačajnijih pojmova i instituta sugeriše da je reč o donekle izmenjenoj i dopunjenoj verziji Zakona o policiji iz 2005. godine. Pravi razlozi donošenja 'novog' zakona tiču se radno-pravnog položaja zaposlenih u Ministarstvu, kao i redukcije kadrova u oblasti unutrašnjih poslova. Najveća očekivanja od Zakona su u delu koji se odnosi na upravljanje kadrovima u policiji, praćenje karijernog razvoja zaposlenih, kroz ocenjivanje rezultata rada, stručno usavršavanje i druge obuke. Iako nomotehnički i redaktorski manjkav, Zakon o policiji, u osnovi, predstavlja delotvoran pravni okvir za obavljanje pre svega policijskih i sa njima povezanih drugih poslova.
PB  - Pravni fakultet, Novi Sad
T2  - Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad
T1  - The Police Act of the Republic of Serbia of 2016: A critical view
T1  - Zakon o policiji Republike Srbije od 2016. godine - kritički pogled
VL  - 50
IS  - 1
SP  - 71
EP  - 85
DO  - 10.5937/zrpfns50-11186
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten and Simović, Darko",
year = "2016",
abstract = "Despite the prevailing view to the contrary, the Police Act of 2016 cannot be said to be a completely new law in the material sense. The manner in which it regulates the major concepts and institutions suggests that it is an amended and supplemented version of the Police Act of2005. The actual reasons for the enactment of the 'new ' law concern the legal employment status of employees of the Ministry of Interior, as well as the reduction of the internal affairs staff. The greatest expectations from the Act are in the part relating to the police staff management, monitoring of employees ' career development, through performance assessment, professional development and other trainings. Although with nomotechnic and editorial shortages, the Police Act, basically, represents an effective legal framework for the performance of, primarily, policing and other related duties., Premda preovladava drugačije stanovište, za Zakon o policiji iz 2016. godine se ne može reći da je, u materijalnom smislu, u potpunosti nov zakon. Način uređivanja najznačajnijih pojmova i instituta sugeriše da je reč o donekle izmenjenoj i dopunjenoj verziji Zakona o policiji iz 2005. godine. Pravi razlozi donošenja 'novog' zakona tiču se radno-pravnog položaja zaposlenih u Ministarstvu, kao i redukcije kadrova u oblasti unutrašnjih poslova. Najveća očekivanja od Zakona su u delu koji se odnosi na upravljanje kadrovima u policiji, praćenje karijernog razvoja zaposlenih, kroz ocenjivanje rezultata rada, stručno usavršavanje i druge obuke. Iako nomotehnički i redaktorski manjkav, Zakon o policiji, u osnovi, predstavlja delotvoran pravni okvir za obavljanje pre svega policijskih i sa njima povezanih drugih poslova.",
publisher = "Pravni fakultet, Novi Sad",
journal = "Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad",
title = "The Police Act of the Republic of Serbia of 2016: A critical view, Zakon o policiji Republike Srbije od 2016. godine - kritički pogled",
volume = "50",
number = "1",
pages = "71-85",
doi = "10.5937/zrpfns50-11186"
}
Jugović, S.,& Simović, D.. (2016). The Police Act of the Republic of Serbia of 2016: A critical view. in Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad
Pravni fakultet, Novi Sad., 50(1), 71-85.
https://doi.org/10.5937/zrpfns50-11186
Jugović S, Simović D. The Police Act of the Republic of Serbia of 2016: A critical view. in Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad. 2016;50(1):71-85.
doi:10.5937/zrpfns50-11186 .
Jugović, Sreten, Simović, Darko, "The Police Act of the Republic of Serbia of 2016: A critical view" in Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, 50, no. 1 (2016):71-85,
https://doi.org/10.5937/zrpfns50-11186 . .

Prof. dr Milan Petrović u saradnji sa M. Pricom: Uvod u velike pravne i upravne sisteme (sa evropskim upravnim pravom), Niš, 2015

Jugović, Sreten

(Pravni fakultet, Novi Sad, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2016
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/704
PB  - Pravni fakultet, Novi Sad
T2  - Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad
T1  - Prof. dr Milan Petrović u saradnji sa M. Pricom: Uvod u velike pravne i upravne sisteme (sa evropskim upravnim pravom), Niš, 2015
VL  - 50
IS  - 2
SP  - 729
EP  - 731
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_704
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2016",
publisher = "Pravni fakultet, Novi Sad",
journal = "Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad",
title = "Prof. dr Milan Petrović u saradnji sa M. Pricom: Uvod u velike pravne i upravne sisteme (sa evropskim upravnim pravom), Niš, 2015",
volume = "50",
number = "2",
pages = "729-731",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_704"
}
Jugović, S.. (2016). Prof. dr Milan Petrović u saradnji sa M. Pricom: Uvod u velike pravne i upravne sisteme (sa evropskim upravnim pravom), Niš, 2015. in Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad
Pravni fakultet, Novi Sad., 50(2), 729-731.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_704
Jugović S. Prof. dr Milan Petrović u saradnji sa M. Pricom: Uvod u velike pravne i upravne sisteme (sa evropskim upravnim pravom), Niš, 2015. in Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad. 2016;50(2):729-731.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_704 .
Jugović, Sreten, "Prof. dr Milan Petrović u saradnji sa M. Pricom: Uvod u velike pravne i upravne sisteme (sa evropskim upravnim pravom), Niš, 2015" in Zbornik radova Pravnog fakulteta, Novi Sad, 50, no. 2 (2016):729-731,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_704 .

Evolution and transformations of human rights

Simović, Darko; Avramović, Dragutin; Jugović, Sreten

(Univerzitet u Nišu, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Simović, Darko
AU  - Avramović, Dragutin
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2013
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/535
AB  - Since their emergence in ancient times - although in rudimentary form - human rights have continually evolved and have undergone multiple transformations. The initial stage in the development of human rights is characterised by their extremely modest and restrictive practice, as well as by the emergence of the first ideas of natural law that did not tend to change the unjust social reality. The stage of institutionalisation, which began in the Middle Ages, is characterised by the struggle to reduce the monarch's absolute power. This process has enabled a gradual recognition of human rights, primarily the guarantees of personal liberty and security. The process of constitutionalization of human rights, which began with glorious revolutions in the USA and France, was inspired by medieval ideas of natural law. At the time, the natural law theories were actualised for the first time in their history. The next stage in the development of human rights occurred after World War II, with the beginning of the process of their internationalisation and the emergence of human rights protection mechanisms at the international level. Nevertheless, in the recent decades of their development, through conversion into an ideology, human rights have increasingly become a means for manipulation. With their relativization and the growing trend of removing the line between rights and morality, there appeared interpretations that could justify (or condemn) very different life situations and thus present the basis for the application of double standards. Accordingly, human rights must be redefined and freed from association with natural law features; otherwise, they will remain a means for manipulation and pursuit of ethically (non)controversial political goals.
AB  - Od njihove pojave, doduše u rudimentarnom obliku, u starom veku, ljudska prava su neprestano evoluirala i višestruko su transformisana. Početnu fazu u razvoju ljudskih prava odlikuje njihova izrazito skromna i restriktivna praksa, kao i nastanak prvih prirodnopravnih ideja koje nisu imale pretenziju da menjaju nepravednu društvenu stvarnost. Fazu institucionalizacije ljudskih prava, započetu u srednjem veku, odlikuje borba za sužavanje monarhove apsolutne vlasti. U tom procesu se postepeno zadobijaju ljudska prava, i to prevashodno garantije lične slobode i bezbednosti. Proces konstitucionalizacije ljudskih prava, započet slavnim revolucijama u SAD i Francuskoj, podstaknut je srednjovekovnim prirodnopravnim idejama. Tada, prvi put u svojoj istoriji, prirodnopravne teorije bivaju otelovljene u stvarnosti. Sledeća faza u njihovom razvoju nastupila je nakon Drugog svetskog rata, kada je došlo do procesa internacionalizacije ljudskih prava i nastanka mehanizama njihove zaštite na međunarodnoj ravni. Međutim, ljudska prava u poslednjim decenijama svog razvoja putem ideologizacije postaju sve više sredstvo manipulacije. Njihovim relativizovanjem, kao i sve prisutnijim trendom brisanja granica između prava i morala, javljaju se interpretacije koje mogu opravdati (ili osuditi) veoma različite životne situacije i tako predstavljati podlogu za primenu dvostrukih standarda. Upravo iz tog razloga, ljudska prava moraju biti redefinisana i oslobođena svih prirodnopravnih primesa, jer će, u suprotnom, ona i dalje ostati sredstvo za manipulisanje i ostvarivanje moralno (ne)spornih političkih ciljeva.
PB  - Univerzitet u Nišu
T2  - Teme
T1  - Evolution and transformations of human rights
T1  - Evolucija i preobražaji ljudskih prava
VL  - 37
IS  - 4
SP  - 1527
EP  - 1553
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_535
ER  - 
@article{
author = "Simović, Darko and Avramović, Dragutin and Jugović, Sreten",
year = "2013",
abstract = "Since their emergence in ancient times - although in rudimentary form - human rights have continually evolved and have undergone multiple transformations. The initial stage in the development of human rights is characterised by their extremely modest and restrictive practice, as well as by the emergence of the first ideas of natural law that did not tend to change the unjust social reality. The stage of institutionalisation, which began in the Middle Ages, is characterised by the struggle to reduce the monarch's absolute power. This process has enabled a gradual recognition of human rights, primarily the guarantees of personal liberty and security. The process of constitutionalization of human rights, which began with glorious revolutions in the USA and France, was inspired by medieval ideas of natural law. At the time, the natural law theories were actualised for the first time in their history. The next stage in the development of human rights occurred after World War II, with the beginning of the process of their internationalisation and the emergence of human rights protection mechanisms at the international level. Nevertheless, in the recent decades of their development, through conversion into an ideology, human rights have increasingly become a means for manipulation. With their relativization and the growing trend of removing the line between rights and morality, there appeared interpretations that could justify (or condemn) very different life situations and thus present the basis for the application of double standards. Accordingly, human rights must be redefined and freed from association with natural law features; otherwise, they will remain a means for manipulation and pursuit of ethically (non)controversial political goals., Od njihove pojave, doduše u rudimentarnom obliku, u starom veku, ljudska prava su neprestano evoluirala i višestruko su transformisana. Početnu fazu u razvoju ljudskih prava odlikuje njihova izrazito skromna i restriktivna praksa, kao i nastanak prvih prirodnopravnih ideja koje nisu imale pretenziju da menjaju nepravednu društvenu stvarnost. Fazu institucionalizacije ljudskih prava, započetu u srednjem veku, odlikuje borba za sužavanje monarhove apsolutne vlasti. U tom procesu se postepeno zadobijaju ljudska prava, i to prevashodno garantije lične slobode i bezbednosti. Proces konstitucionalizacije ljudskih prava, započet slavnim revolucijama u SAD i Francuskoj, podstaknut je srednjovekovnim prirodnopravnim idejama. Tada, prvi put u svojoj istoriji, prirodnopravne teorije bivaju otelovljene u stvarnosti. Sledeća faza u njihovom razvoju nastupila je nakon Drugog svetskog rata, kada je došlo do procesa internacionalizacije ljudskih prava i nastanka mehanizama njihove zaštite na međunarodnoj ravni. Međutim, ljudska prava u poslednjim decenijama svog razvoja putem ideologizacije postaju sve više sredstvo manipulacije. Njihovim relativizovanjem, kao i sve prisutnijim trendom brisanja granica između prava i morala, javljaju se interpretacije koje mogu opravdati (ili osuditi) veoma različite životne situacije i tako predstavljati podlogu za primenu dvostrukih standarda. Upravo iz tog razloga, ljudska prava moraju biti redefinisana i oslobođena svih prirodnopravnih primesa, jer će, u suprotnom, ona i dalje ostati sredstvo za manipulisanje i ostvarivanje moralno (ne)spornih političkih ciljeva.",
publisher = "Univerzitet u Nišu",
journal = "Teme",
title = "Evolution and transformations of human rights, Evolucija i preobražaji ljudskih prava",
volume = "37",
number = "4",
pages = "1527-1553",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_535"
}
Simović, D., Avramović, D.,& Jugović, S.. (2013). Evolution and transformations of human rights. in Teme
Univerzitet u Nišu., 37(4), 1527-1553.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_535
Simović D, Avramović D, Jugović S. Evolution and transformations of human rights. in Teme. 2013;37(4):1527-1553.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_535 .
Simović, Darko, Avramović, Dragutin, Jugović, Sreten, "Evolution and transformations of human rights" in Teme, 37, no. 4 (2013):1527-1553,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_535 .

Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Administrative law: General part: New amended edition

Jugović, Sreten

(Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2013
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/557
PB  - Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd
T2  - Bezbednost, Beograd
T1  - Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Administrative law: General part: New amended edition
T1  - Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Upravno pravo - opšti deo - novo izmenjeno izdanje, Niš, 2011
VL  - 55
IS  - 3
SP  - 197
EP  - 200
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_557
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2013",
publisher = "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd",
journal = "Bezbednost, Beograd",
title = "Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Administrative law: General part: New amended edition, Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Upravno pravo - opšti deo - novo izmenjeno izdanje, Niš, 2011",
volume = "55",
number = "3",
pages = "197-200",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_557"
}
Jugović, S.. (2013). Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Administrative law: General part: New amended edition. in Bezbednost, Beograd
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd., 55(3), 197-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_557
Jugović S. Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Administrative law: General part: New amended edition. in Bezbednost, Beograd. 2013;55(3):197-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_557 .
Jugović, Sreten, "Slavoljub Popović, Milan Petrović, Miloš Prica: Administrative law: General part: New amended edition" in Bezbednost, Beograd, 55, no. 3 (2013):197-200,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_557 .

Single-purpose ombudsmen in the Republic of Serbia

Marković, Čedomir; Jugović, Sreten

(Kriminalističko- policijska akademija, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Marković, Čedomir
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2012
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/477
AB  - With the introduction of a general Ombudsman in 2005 (appointed in 2007), as well as of particular forms of single-purpose ombudsmen, the Republic of Serbia joined a vast majority of countries already having the general and special purpose ombudsmen. Following the general trend toward ombudsman specialization, the forms of single-purpose ombudsmen that are met in Serbia include the Protector of Patients' Rights, established under the Health Care Act, and the Commissioner for Equality Protection, established under the Prohibition of Discrimination Act (2009). In addition, there is another, we can say, hybrid form of political and administrative control and protection of human rights - the Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection, established under the Act on Free Access to Information of Public Importance. After analyzing the single-purpose ombudsmen, we find that these institutions, primarily as a form of extrajudicial (political) control of the work of the administration, can merely be a suitable supplement to the existing institutional mechanisms for human rights protection.
AB  - Uvođenjem ombudsmana opšteg tipa, tj. Zaštitnika građana, 2005. godine i njegovim imenovanjem 2007, kao i uvođenjem određenih oblika specijalizovanih ombudsmana Republika Srbija svrstala se u red ogromne većine zemalja koje imaju ombudsmane opšte i specijalne namene. U skladu sa opštim trendom specijalizacije ombudsmana, kod nas se kao oblici specijalizovanog ombudsmana susreću zaštitnik pacijentovih prava, ustanovljen Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije. Takođe, postoji i jedan, može se reći hibridni, oblik političke i upravne kontrole uprave i zaštite ljudskih prava na obaveštenost i privatnost. Reč je o Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, koji je ustanovljen Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Nakon analize tih specijalizovanih ombudsmana, zaključuje se da oni, prvenstveno kao oblik vanpravne (političke) kontrole rada uprave, mogu biti samo jedna skladna dopuna postojećim institucionalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava.
PB  - Kriminalističko- policijska akademija, Beograd
T2  - Nauka, bezbednost, policija
T1  - Single-purpose ombudsmen in the Republic of Serbia
T1  - Specijalizovani ombudsmani u Republici Srbiji
VL  - 17
IS  - 1
SP  - 141
EP  - 151
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_477
ER  - 
@article{
author = "Marković, Čedomir and Jugović, Sreten",
year = "2012",
abstract = "With the introduction of a general Ombudsman in 2005 (appointed in 2007), as well as of particular forms of single-purpose ombudsmen, the Republic of Serbia joined a vast majority of countries already having the general and special purpose ombudsmen. Following the general trend toward ombudsman specialization, the forms of single-purpose ombudsmen that are met in Serbia include the Protector of Patients' Rights, established under the Health Care Act, and the Commissioner for Equality Protection, established under the Prohibition of Discrimination Act (2009). In addition, there is another, we can say, hybrid form of political and administrative control and protection of human rights - the Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection, established under the Act on Free Access to Information of Public Importance. After analyzing the single-purpose ombudsmen, we find that these institutions, primarily as a form of extrajudicial (political) control of the work of the administration, can merely be a suitable supplement to the existing institutional mechanisms for human rights protection., Uvođenjem ombudsmana opšteg tipa, tj. Zaštitnika građana, 2005. godine i njegovim imenovanjem 2007, kao i uvođenjem određenih oblika specijalizovanih ombudsmana Republika Srbija svrstala se u red ogromne većine zemalja koje imaju ombudsmane opšte i specijalne namene. U skladu sa opštim trendom specijalizacije ombudsmana, kod nas se kao oblici specijalizovanog ombudsmana susreću zaštitnik pacijentovih prava, ustanovljen Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije. Takođe, postoji i jedan, može se reći hibridni, oblik političke i upravne kontrole uprave i zaštite ljudskih prava na obaveštenost i privatnost. Reč je o Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, koji je ustanovljen Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Nakon analize tih specijalizovanih ombudsmana, zaključuje se da oni, prvenstveno kao oblik vanpravne (političke) kontrole rada uprave, mogu biti samo jedna skladna dopuna postojećim institucionalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava.",
publisher = "Kriminalističko- policijska akademija, Beograd",
journal = "Nauka, bezbednost, policija",
title = "Single-purpose ombudsmen in the Republic of Serbia, Specijalizovani ombudsmani u Republici Srbiji",
volume = "17",
number = "1",
pages = "141-151",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_477"
}
Marković, Č.,& Jugović, S.. (2012). Single-purpose ombudsmen in the Republic of Serbia. in Nauka, bezbednost, policija
Kriminalističko- policijska akademija, Beograd., 17(1), 141-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_477
Marković Č, Jugović S. Single-purpose ombudsmen in the Republic of Serbia. in Nauka, bezbednost, policija. 2012;17(1):141-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_477 .
Marković, Čedomir, Jugović, Sreten, "Single-purpose ombudsmen in the Republic of Serbia" in Nauka, bezbednost, policija, 17, no. 1 (2012):141-151,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_477 .

Sećanje na profesora dr Radojicu Maksimovića povodom desetogodišnjice smrti

Jugović, Sreten

(Kriminalističko- policijska akademija, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2011
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/397
PB  - Kriminalističko- policijska akademija, Beograd
T2  - Nauka, bezbednost, policija
T1  - Sećanje na profesora dr Radojicu Maksimovića povodom desetogodišnjice smrti
VL  - 16
IS  - 2
SP  - 15
EP  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_397
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2011",
publisher = "Kriminalističko- policijska akademija, Beograd",
journal = "Nauka, bezbednost, policija",
title = "Sećanje na profesora dr Radojicu Maksimovića povodom desetogodišnjice smrti",
volume = "16",
number = "2",
pages = "15-17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_397"
}
Jugović, S.. (2011). Sećanje na profesora dr Radojicu Maksimovića povodom desetogodišnjice smrti. in Nauka, bezbednost, policija
Kriminalističko- policijska akademija, Beograd., 16(2), 15-17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_397
Jugović S. Sećanje na profesora dr Radojicu Maksimovića povodom desetogodišnjice smrti. in Nauka, bezbednost, policija. 2011;16(2):15-17.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_397 .
Jugović, Sreten, "Sećanje na profesora dr Radojicu Maksimovića povodom desetogodišnjice smrti" in Nauka, bezbednost, policija, 16, no. 2 (2011):15-17,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_397 .

Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike, Centar za publikacije Pravnog fakulteta, Niš, 2006

Jugović, Sreten

(Pravni fakultet, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2010
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/300
PB  - Pravni fakultet, Beograd
T2  - Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
T1  - Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike, Centar za publikacije Pravnog fakulteta, Niš, 2006
VL  - 58
IS  - 1
SP  - 395
EP  - 399
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_300
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2010",
publisher = "Pravni fakultet, Beograd",
journal = "Anali Pravnog fakulteta u Beogradu",
title = "Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike, Centar za publikacije Pravnog fakulteta, Niš, 2006",
volume = "58",
number = "1",
pages = "395-399",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_300"
}
Jugović, S.. (2010). Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike, Centar za publikacije Pravnog fakulteta, Niš, 2006. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu
Pravni fakultet, Beograd., 58(1), 395-399.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_300
Jugović S. Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike, Centar za publikacije Pravnog fakulteta, Niš, 2006. in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu. 2010;58(1):395-399.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_300 .
Jugović, Sreten, "Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike, Centar za publikacije Pravnog fakulteta, Niš, 2006" in Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 58, no. 1 (2010):395-399,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_300 .

Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike (opšti deo), 2006

Jugović, Sreten

(Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2010
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/298
PB  - Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd
T2  - Bezbednost, Beograd
T1  - Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike (opšti deo), 2006
VL  - 52
IS  - 1
SP  - 306
EP  - 310
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_298
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2010",
publisher = "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd",
journal = "Bezbednost, Beograd",
title = "Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike (opšti deo), 2006",
volume = "52",
number = "1",
pages = "306-310",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_298"
}
Jugović, S.. (2010). Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike (opšti deo), 2006. in Bezbednost, Beograd
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd., 52(1), 306-310.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_298
Jugović S. Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike (opšti deo), 2006. in Bezbednost, Beograd. 2010;52(1):306-310.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_298 .
Jugović, Sreten, "Milan Petrović: Nauka o upravljanju kao pretpostavka upravne politike (opšti deo), 2006" in Bezbednost, Beograd, 52, no. 1 (2010):306-310,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_298 .

Measures of targeted search

Jugović, Sreten

(Kriminalističko- policijska akademija, Beograd, 2009)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2009
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/242
AB  - The phrase 'measures of targeted search' is a new statutory notion, introduced in the legal system of the Republic of Serbia by Police Act 2005. This statutory notion is systematized as a particular (the 20th) police power among 21 police powers included within the statutory enumeration, while the exercise of each of these powers is worked out in detail by regulations of the Minister of the Interior. Conditions in which these measures of targeted search could be applied, the procedure of making decision on these measures (decision is made by the President of the Supreme Court of Serbia or by an authorized judge of the Supreme Court - on the proposal of Police Director, i.e. by Police Director with the approval of the President of the Supreme Court of Serbia or an authorized judge of this court), as well as the way of applying measures of targeted search, are set by Police Act 2005. Namely, measures of targeted search are conducted by the police while using special investigation techniques (in accordance with the Code of Criminal Procedure). These abstract and indefinite notions - 'measures of targeted search' and 'special investigation techniques', besides the fact that they are quite new in our legal theory and practice (they are not included in police legislation of Serbia as a country in transition), are also closely connected to forensic science and they are an impulse to provide more comprehensively the real and legal meaning of these notions.
AB  - Sintagma 'mere ciljane potrage' jeste novi zakonski pojam, uveden u pravni poredak Republike Srbije Zakonom o policiji od 2005. godine. Ovaj pravni pojam je sistematizovan kao posebno (dvadeseto) policijsko ovlašćenje, pri čemu je, prema zakonskoj enumeraciji, navedeno dvadeset jedno policijsko ovlašćenje, dok je način primene svakog od njih bliže razrađen propisom ministra unutrašnjih poslova. Zakonom o policiji su uređeni uslovi za primenu mera ciljane potrage, postupak odlučivanja o takvim merama (o merama odlučuje predsednik Vrhovnog suda Srbije ili ovlašćeni sudija tog suda - na predlog direktora policije, odnosno direktor policije uz saglasnost predsednika Vrhovnog suda Srbije ili ovlašćenog sudije tog suda), kao i način primene mera ciljane potrage. Naime, mere ciljane potrage sprovodi policija primenom specijalne istražne tehnike (iz ZKP-a). Ovi apstraktni i nejasni izrazi 'mere ciljane potrage' i 'specijalne istražne tehnike', pored toga što su relativno novi u našoj pravnoj teoriji i praksi (ne sadrži ih tzv. tranziciono policijsko zakonodavstvo), u neposrednoj su vezi s forenzikom i podsticaj da se prav(n)o značenje ovih pojmova što potpunije utvrdi.
PB  - Kriminalističko- policijska akademija, Beograd
T2  - Nauka, bezbednost, policija
T1  - Measures of targeted search
T1  - Mere ciljane potrage
VL  - 14
IS  - 3
SP  - 191
EP  - 200
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_242
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2009",
abstract = "The phrase 'measures of targeted search' is a new statutory notion, introduced in the legal system of the Republic of Serbia by Police Act 2005. This statutory notion is systematized as a particular (the 20th) police power among 21 police powers included within the statutory enumeration, while the exercise of each of these powers is worked out in detail by regulations of the Minister of the Interior. Conditions in which these measures of targeted search could be applied, the procedure of making decision on these measures (decision is made by the President of the Supreme Court of Serbia or by an authorized judge of the Supreme Court - on the proposal of Police Director, i.e. by Police Director with the approval of the President of the Supreme Court of Serbia or an authorized judge of this court), as well as the way of applying measures of targeted search, are set by Police Act 2005. Namely, measures of targeted search are conducted by the police while using special investigation techniques (in accordance with the Code of Criminal Procedure). These abstract and indefinite notions - 'measures of targeted search' and 'special investigation techniques', besides the fact that they are quite new in our legal theory and practice (they are not included in police legislation of Serbia as a country in transition), are also closely connected to forensic science and they are an impulse to provide more comprehensively the real and legal meaning of these notions., Sintagma 'mere ciljane potrage' jeste novi zakonski pojam, uveden u pravni poredak Republike Srbije Zakonom o policiji od 2005. godine. Ovaj pravni pojam je sistematizovan kao posebno (dvadeseto) policijsko ovlašćenje, pri čemu je, prema zakonskoj enumeraciji, navedeno dvadeset jedno policijsko ovlašćenje, dok je način primene svakog od njih bliže razrađen propisom ministra unutrašnjih poslova. Zakonom o policiji su uređeni uslovi za primenu mera ciljane potrage, postupak odlučivanja o takvim merama (o merama odlučuje predsednik Vrhovnog suda Srbije ili ovlašćeni sudija tog suda - na predlog direktora policije, odnosno direktor policije uz saglasnost predsednika Vrhovnog suda Srbije ili ovlašćenog sudije tog suda), kao i način primene mera ciljane potrage. Naime, mere ciljane potrage sprovodi policija primenom specijalne istražne tehnike (iz ZKP-a). Ovi apstraktni i nejasni izrazi 'mere ciljane potrage' i 'specijalne istražne tehnike', pored toga što su relativno novi u našoj pravnoj teoriji i praksi (ne sadrži ih tzv. tranziciono policijsko zakonodavstvo), u neposrednoj su vezi s forenzikom i podsticaj da se prav(n)o značenje ovih pojmova što potpunije utvrdi.",
publisher = "Kriminalističko- policijska akademija, Beograd",
journal = "Nauka, bezbednost, policija",
title = "Measures of targeted search, Mere ciljane potrage",
volume = "14",
number = "3",
pages = "191-200",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_242"
}
Jugović, S.. (2009). Measures of targeted search. in Nauka, bezbednost, policija
Kriminalističko- policijska akademija, Beograd., 14(3), 191-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_242
Jugović S. Measures of targeted search. in Nauka, bezbednost, policija. 2009;14(3):191-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_242 .
Jugović, Sreten, "Measures of targeted search" in Nauka, bezbednost, policija, 14, no. 3 (2009):191-200,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_242 .

Specific features of administrative powers of the police: Police powers

Jugović, Sreten

(Kriminalističko- policijska akademija, Beograd, 2008)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2008
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/234
AB  - In this paper the author gives a synthetic review of specific features of administrative police powers - police powers as instruments for policing (activities of the Ministry of the Interior). Administrative powers of the police represent a core of their activities. The fact is that those powers are directly connected to rights and freedoms of citizens granted in the Constitution, and that their use affects rights and obligations of citizens on the one hand, and provide security as the most important goal of the police and the state on the other hand. The use of police powers has a number of very specific features in relation to the use of administrative powers of other agencies. The purpose of this paper is to highlight those specific features.
AB  - U ovom članku izvršen je sintetički prikaz obeležja (karakteristika) upravnih ovlašćenja policije policijskih ovlašćenja, kao instrumenata za obavljanje policijskih poslova (poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije). Upravna ovlašćenja policije su nukleus njene delatnosti. Činjenica je da su ona neposredno povezana sa pravima i slobodama građana zajamčenim ustavnim normama, da se njihovom primenom zadire u sferu prava i obaveza građana, s jedne i osigurava bezbednost kao imperativ policije i države, s druge strane. Policija upravnu vlast vrši svojim upravnim ovlašćenjima koja se, zbog oblasti u kojoj se preduzimaju nazivaju još i policijskim ovlašćenjima. Policijska ovlašćenja su, prema zakonskoj numeraciji, brojna, ali bez obzira na njihovu različitu sadržinu činjenični kontekst i konkretan cilj, sva ona usmerena su na ostvarivanje bezbednosti građana i njihove države. Načelno, mogu se podeliti na preventivna i represivna. Svako ovlašćenje je poseban institut, počevši od upozorenja i naređenja, provere i utvrđivanja identiteta i drugih, sve do upotrebe sredstava prinude, kojih ima 11, a među kojima je najstrože upotreba vatrenog oružja. Prvi put je, posle 75 godina, došlo do sužavanja kruga razloga za upotrebu vatrenog oružja, a oni se svode na slučajeve po stojanja neposredne opasnosti po život u tačno navedenim situacijama. Primena policijskih ovlašćenja ima niz osobenosti u odnosu na primenu upravnih ovlašćenja ostalih organa uprave. Svrha ovog članka je da istakne te osobenosti.
PB  - Kriminalističko- policijska akademija, Beograd
T2  - Nauka, bezbednost, policija
T1  - Specific features of administrative powers of the police: Police powers
T1  - Obeležja upravnih ovlašćenja policije - policijskih ovlašćenja
VL  - 13
IS  - 2
SP  - 73
EP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_234
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2008",
abstract = "In this paper the author gives a synthetic review of specific features of administrative police powers - police powers as instruments for policing (activities of the Ministry of the Interior). Administrative powers of the police represent a core of their activities. The fact is that those powers are directly connected to rights and freedoms of citizens granted in the Constitution, and that their use affects rights and obligations of citizens on the one hand, and provide security as the most important goal of the police and the state on the other hand. The use of police powers has a number of very specific features in relation to the use of administrative powers of other agencies. The purpose of this paper is to highlight those specific features., U ovom članku izvršen je sintetički prikaz obeležja (karakteristika) upravnih ovlašćenja policije policijskih ovlašćenja, kao instrumenata za obavljanje policijskih poslova (poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije). Upravna ovlašćenja policije su nukleus njene delatnosti. Činjenica je da su ona neposredno povezana sa pravima i slobodama građana zajamčenim ustavnim normama, da se njihovom primenom zadire u sferu prava i obaveza građana, s jedne i osigurava bezbednost kao imperativ policije i države, s druge strane. Policija upravnu vlast vrši svojim upravnim ovlašćenjima koja se, zbog oblasti u kojoj se preduzimaju nazivaju još i policijskim ovlašćenjima. Policijska ovlašćenja su, prema zakonskoj numeraciji, brojna, ali bez obzira na njihovu različitu sadržinu činjenični kontekst i konkretan cilj, sva ona usmerena su na ostvarivanje bezbednosti građana i njihove države. Načelno, mogu se podeliti na preventivna i represivna. Svako ovlašćenje je poseban institut, počevši od upozorenja i naređenja, provere i utvrđivanja identiteta i drugih, sve do upotrebe sredstava prinude, kojih ima 11, a među kojima je najstrože upotreba vatrenog oružja. Prvi put je, posle 75 godina, došlo do sužavanja kruga razloga za upotrebu vatrenog oružja, a oni se svode na slučajeve po stojanja neposredne opasnosti po život u tačno navedenim situacijama. Primena policijskih ovlašćenja ima niz osobenosti u odnosu na primenu upravnih ovlašćenja ostalih organa uprave. Svrha ovog članka je da istakne te osobenosti.",
publisher = "Kriminalističko- policijska akademija, Beograd",
journal = "Nauka, bezbednost, policija",
title = "Specific features of administrative powers of the police: Police powers, Obeležja upravnih ovlašćenja policije - policijskih ovlašćenja",
volume = "13",
number = "2",
pages = "73-81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_234"
}
Jugović, S.. (2008). Specific features of administrative powers of the police: Police powers. in Nauka, bezbednost, policija
Kriminalističko- policijska akademija, Beograd., 13(2), 73-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_234
Jugović S. Specific features of administrative powers of the police: Police powers. in Nauka, bezbednost, policija. 2008;13(2):73-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_234 .
Jugović, Sreten, "Specific features of administrative powers of the police: Police powers" in Nauka, bezbednost, policija, 13, no. 2 (2008):73-81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_234 .

Detention and temporary restriction of freedom of movement

Jugović, Sreten

(Udruženje pravnika Srbije, Beograd, 2008)

TY  - CONF
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2008
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/203
PB  - Udruženje pravnika Srbije, Beograd
C3  - Pravni život
T1  - Detention and temporary restriction of freedom of movement
T1  - Zadržavanje lica i privremeno ograničenje slobode kretanja
VL  - 57
IS  - 9
SP  - 741
EP  - 750
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_203
ER  - 
@conference{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2008",
publisher = "Udruženje pravnika Srbije, Beograd",
journal = "Pravni život",
title = "Detention and temporary restriction of freedom of movement, Zadržavanje lica i privremeno ograničenje slobode kretanja",
volume = "57",
number = "9",
pages = "741-750",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_203"
}
Jugović, S.. (2008). Detention and temporary restriction of freedom of movement. in Pravni život
Udruženje pravnika Srbije, Beograd., 57(9), 741-750.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_203
Jugović S. Detention and temporary restriction of freedom of movement. in Pravni život. 2008;57(9):741-750.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_203 .
Jugović, Sreten, "Detention and temporary restriction of freedom of movement" in Pravni život, 57, no. 9 (2008):741-750,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_203 .

Comparative law elements analysis of kinds of police

Jugović, Sreten

(Udruženje pravnika Srbije, Beograd, 2005)

TY  - CONF
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2005
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/84
PB  - Udruženje pravnika Srbije, Beograd
C3  - Pravni život
T1  - Comparative law elements analysis of kinds of police
T1  - Elementi uporednopravne analize vrsta policije
VL  - 54
IS  - 10
SP  - 251
EP  - 266
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_84
ER  - 
@conference{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2005",
publisher = "Udruženje pravnika Srbije, Beograd",
journal = "Pravni život",
title = "Comparative law elements analysis of kinds of police, Elementi uporednopravne analize vrsta policije",
volume = "54",
number = "10",
pages = "251-266",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_84"
}
Jugović, S.. (2005). Comparative law elements analysis of kinds of police. in Pravni život
Udruženje pravnika Srbije, Beograd., 54(10), 251-266.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_84
Jugović S. Comparative law elements analysis of kinds of police. in Pravni život. 2005;54(10):251-266.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_84 .
Jugović, Sreten, "Comparative law elements analysis of kinds of police" in Pravni život, 54, no. 10 (2005):251-266,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_84 .

Legal status of persons employed in police

Jugović, Sreten

(Beograd : Kriminalističko- policijska akademija, 2001)

TY  - JOUR
AU  - Jugović, Sreten
PY  - 2001
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/24
AB  - The police used to include the whole field of interior administration, but today this term includes only one of the fields of state administration in the sphere of activity of which are the matters referring to the security of the state and its citizens, 'the organization, activities and control of which are, due to their specific nature, subjected to the additional ('special') legal system when compared with the legal regulations ('general') which are in force for other institutions of state administration.' (Slobodan Miletić, 2001). The specific nature of the police affairs is the reason for the specific nature of legal regulations related to their performance, which includes also as its element the specific nature of the status of persons performing the police activities, in addition to the elements of those regulations which are general for all branches (fields) of state administration. The specific nature of administrative work in the police is the reason why the position of persons working in the police is specific as well. Legal sources by which this position is regulated are numerous. On the other hand, not all the police personnel have the same authorizations, duties, rights and responsibilities, i.e. they do not have equal legal status.
AB  - Policija je nekada obuhvatala čitavo područje unutrašnje uprave, da bi se danas tim izrazom obuhvatilo samo jedno od područja državne uprave u čijem su delokrugu poslovi koji se odnose na bezbednost države i njenih građana 'čija su organizacija, delatnost i kontrola, zbog njihove osobenosti podvrgnuti i dopunskom ('posebnom') pravnom režimu u odnosu na ('opšti') pravni režim koji važi i za druge organe državne uprave' (Miletić Slobodan 2001). Posebnost poslova policije razlog je posebnosti pravnog režima za njihovo obavljanje, koje kao svoj element uključuje i posebnost pravnog položaja lica koja obavljaju delatnost policije, pored elemenata tog režima koji su opšti za sve grane (resore) državne uprave. Posebnost upravnog rada u policiji razlog je posebnostima u položaju lica u policiji. Pravni izvori kojima je taj položaj uređen su nekoliki. S druge strane svi kadrovi u policiji nemaju jednaka ovlašćenja, dužnosti, prava i odgovornosti, tj nemaju jednak pravni položaj.
PB  - Beograd : Kriminalističko- policijska akademija
T2  - Nauka, bezbednost, policija
T1  - Legal status of persons employed in police
T1  - Pravni položaj lica u policiji
VL  - 6
IS  - 2
SP  - 63
EP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_24
ER  - 
@article{
author = "Jugović, Sreten",
year = "2001",
abstract = "The police used to include the whole field of interior administration, but today this term includes only one of the fields of state administration in the sphere of activity of which are the matters referring to the security of the state and its citizens, 'the organization, activities and control of which are, due to their specific nature, subjected to the additional ('special') legal system when compared with the legal regulations ('general') which are in force for other institutions of state administration.' (Slobodan Miletić, 2001). The specific nature of the police affairs is the reason for the specific nature of legal regulations related to their performance, which includes also as its element the specific nature of the status of persons performing the police activities, in addition to the elements of those regulations which are general for all branches (fields) of state administration. The specific nature of administrative work in the police is the reason why the position of persons working in the police is specific as well. Legal sources by which this position is regulated are numerous. On the other hand, not all the police personnel have the same authorizations, duties, rights and responsibilities, i.e. they do not have equal legal status., Policija je nekada obuhvatala čitavo područje unutrašnje uprave, da bi se danas tim izrazom obuhvatilo samo jedno od područja državne uprave u čijem su delokrugu poslovi koji se odnose na bezbednost države i njenih građana 'čija su organizacija, delatnost i kontrola, zbog njihove osobenosti podvrgnuti i dopunskom ('posebnom') pravnom režimu u odnosu na ('opšti') pravni režim koji važi i za druge organe državne uprave' (Miletić Slobodan 2001). Posebnost poslova policije razlog je posebnosti pravnog režima za njihovo obavljanje, koje kao svoj element uključuje i posebnost pravnog položaja lica koja obavljaju delatnost policije, pored elemenata tog režima koji su opšti za sve grane (resore) državne uprave. Posebnost upravnog rada u policiji razlog je posebnostima u položaju lica u policiji. Pravni izvori kojima je taj položaj uređen su nekoliki. S druge strane svi kadrovi u policiji nemaju jednaka ovlašćenja, dužnosti, prava i odgovornosti, tj nemaju jednak pravni položaj.",
publisher = "Beograd : Kriminalističko- policijska akademija",
journal = "Nauka, bezbednost, policija",
title = "Legal status of persons employed in police, Pravni položaj lica u policiji",
volume = "6",
number = "2",
pages = "63-81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_24"
}
Jugović, S.. (2001). Legal status of persons employed in police. in Nauka, bezbednost, policija
Beograd : Kriminalističko- policijska akademija., 6(2), 63-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_24
Jugović S. Legal status of persons employed in police. in Nauka, bezbednost, policija. 2001;6(2):63-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_24 .
Jugović, Sreten, "Legal status of persons employed in police" in Nauka, bezbednost, policija, 6, no. 2 (2001):63-81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_24 .