Приказ основних података о документу

dc.creatorMarković, Saša
dc.date.accessioned2022-04-27T10:57:23Z
dc.date.available2022-04-27T10:57:23Z
dc.date.issued2019
dc.identifier.issn0550-2179
dc.identifier.urihttp://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1320
dc.description.abstractAutor se u radu bave analizom efektivnosti i efikasnosti rada državnih organa Srbije, pre svega policije, javnog tužilaštva i suda, u suprostavljanju nasilju u porodici. Naime, policija donošenjem (2016.) i primenom (jun 2017.) Zakona o sprečavanju nasilja u porodici (u daljem tekstu - Zakon) dobija ključnu ulogu u ovoj oblasti. Mnoga istraživanja pokazuju da je od inkriminacije krivičnog dela nasilje u porodici u naš kazneni sistem 2002. godine, u zvaničnim evidencijama policije, javnog tužilaštva i suda ova društveno-negativna pojava višestruko porasla. Suprotan trend nije usledio ni nakon donošenja (2005.) i primene (2006.) Porodičnog zakona (PZ), i inkriminisanja u naš pravni sistem porodičnopravnih mera zaštite od nasilja u porodici. Evidentno je to da je država tražila efikasnije načine da se suprotstavi ovoj pojavi. Pri tome, treba imati u vidu činjenicu da iako je svima poznata krilatica "najefikasniji je preki sud", on kao takav, bez obzira na brzinu rešavanja spornih pitanja, ne postoji nigde u savremenom demokratskom društvu, niti bilo ko razmatra mogućnost takvog suđenja. Poštovanje ljudskih prava zahteva određene procedure i pravila koji neminovno usporavaju postupak, i negativno utiču na efikasnost. U krivičnom i parničnom postupku u suprotstavljanju nasilju u porodici glavnu ulogu imaju javno tužilaštvo i sud. Javno tužilaštvo podiže optužbu i podnosi tužbu a sud donosi presudu. Policija preuzima mere po nalogu i pod kontrolom javnog tužilaštva i suda. Međutim, Zakon policiji daje novu ulogu, da samostalno, po službenoj dužnosti, u vremenski ograničenom i hitnom postupku, izriče hitne mere u trajanju 48 časova. Sud može da ih produži za novih 30 dana, ali ne može da ih ukine. Autor ovog rada razmatra postignute rezultate u suprotstavljanju nasilju u porodici nakon donošenja novog Zakona i da li je propisivanjem hitnih mera i prepuštanjem ključne uloge u suprotstavljanju nasilju u porodici policiji, rešen ovaj društveno-negativni problem? Pri tome, autor zaključuje da Zakon ne daje policiji mogućnost izbora prilikom donošenja naređenja. Ako procena rizika ukazuje na najmanja sumnju da može doći do nasilja u porodici u neposrednoj budućnosti, to rezultira izricanjem hitnih mera. Zato je u Srbiji za godinu dana izrečeno više hitnih mera nego u državama sa sličnim brojem stanovnika na petogodišnjem nivou. Međutim, broj ubijenih žena je konstantan i nije smanjen primenom Zakona.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherNovi Sad : Pravni fakultetsr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179045/RS//sr
dc.rightsrestrictedAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceZbornik radova / Pravni fakultet u Novom Sadu = Récueil des travaux / Faculté de droit de Novi Sadsr
dc.subjectnasilje u porodicisr
dc.subjectpolicijasr
dc.subjecthitne meresr
dc.subjectmere zaštitesr
dc.subjectprevencijasr
dc.titleStrategija suprotstavljanja nasilju u porodicisr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseBYsr
dc.citation.volume53
dc.citation.issue3
dc.citation.spage1081
dc.citation.epage1097
dc.identifier.doi10.5937/zrpfns53-23251
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу