Приказ основних података о документу
Strategija suprotstavljanja nasilju u porodici
dc.creator | Marković, Saša | |
dc.date.accessioned | 2022-04-27T10:57:23Z | |
dc.date.available | 2022-04-27T10:57:23Z | |
dc.date.issued | 2019 | |
dc.identifier.issn | 0550-2179 | |
dc.identifier.uri | http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1320 | |
dc.description.abstract | Autor se u radu bave analizom efektivnosti i efikasnosti rada državnih organa Srbije, pre svega policije, javnog tužilaštva i suda, u suprostavljanju nasilju u porodici. Naime, policija donošenjem (2016.) i primenom (jun 2017.) Zakona o sprečavanju nasilja u porodici (u daljem tekstu - Zakon) dobija ključnu ulogu u ovoj oblasti. Mnoga istraživanja pokazuju da je od inkriminacije krivičnog dela nasilje u porodici u naš kazneni sistem 2002. godine, u zvaničnim evidencijama policije, javnog tužilaštva i suda ova društveno-negativna pojava višestruko porasla. Suprotan trend nije usledio ni nakon donošenja (2005.) i primene (2006.) Porodičnog zakona (PZ), i inkriminisanja u naš pravni sistem porodičnopravnih mera zaštite od nasilja u porodici. Evidentno je to da je država tražila efikasnije načine da se suprotstavi ovoj pojavi. Pri tome, treba imati u vidu činjenicu da iako je svima poznata krilatica "najefikasniji je preki sud", on kao takav, bez obzira na brzinu rešavanja spornih pitanja, ne postoji nigde u savremenom demokratskom društvu, niti bilo ko razmatra mogućnost takvog suđenja. Poštovanje ljudskih prava zahteva određene procedure i pravila koji neminovno usporavaju postupak, i negativno utiču na efikasnost. U krivičnom i parničnom postupku u suprotstavljanju nasilju u porodici glavnu ulogu imaju javno tužilaštvo i sud. Javno tužilaštvo podiže optužbu i podnosi tužbu a sud donosi presudu. Policija preuzima mere po nalogu i pod kontrolom javnog tužilaštva i suda. Međutim, Zakon policiji daje novu ulogu, da samostalno, po službenoj dužnosti, u vremenski ograničenom i hitnom postupku, izriče hitne mere u trajanju 48 časova. Sud može da ih produži za novih 30 dana, ali ne može da ih ukine. Autor ovog rada razmatra postignute rezultate u suprotstavljanju nasilju u porodici nakon donošenja novog Zakona i da li je propisivanjem hitnih mera i prepuštanjem ključne uloge u suprotstavljanju nasilju u porodici policiji, rešen ovaj društveno-negativni problem? Pri tome, autor zaključuje da Zakon ne daje policiji mogućnost izbora prilikom donošenja naređenja. Ako procena rizika ukazuje na najmanja sumnju da može doći do nasilja u porodici u neposrednoj budućnosti, to rezultira izricanjem hitnih mera. Zato je u Srbiji za godinu dana izrečeno više hitnih mera nego u državama sa sličnim brojem stanovnika na petogodišnjem nivou. Međutim, broj ubijenih žena je konstantan i nije smanjen primenom Zakona. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Novi Sad : Pravni fakultet | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179045/RS// | sr |
dc.rights | restrictedAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Zbornik radova / Pravni fakultet u Novom Sadu = Récueil des travaux / Faculté de droit de Novi Sad | sr |
dc.subject | nasilje u porodici | sr |
dc.subject | policija | sr |
dc.subject | hitne mere | sr |
dc.subject | mere zaštite | sr |
dc.subject | prevencija | sr |
dc.title | Strategija suprotstavljanja nasilju u porodici | sr |
dc.type | article | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.volume | 53 | |
dc.citation.issue | 3 | |
dc.citation.spage | 1081 | |
dc.citation.epage | 1097 | |
dc.identifier.doi | 10.5937/zrpfns53-23251 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |