TY  - JOUR
AU  - Živković, Snežana
AU  - Mlađan, Dragan
AU  - Antonijević, Slađana
PY  - 2017
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/776
AB  - The goal of the presented research is to examine the extent to which firefighters- rescuers in Serbia believe it is beneficial to talk to a psychologist after interventions involving killed or seriously injured people. The used method of research is an anonymous survey of members of professional fire and rescue units by questionnaire, which was approved by the Sector for Emergency Management. During the interview, the participants completed the questionnaire in order to better understand their attitudes, opinions and motivations. The sample consisted of 307 professional firefighters-rescuers in fire-rescue units on the territory of Serbia. Research results indicate that more than half of the respondents found that, after critical interventions, they would benefit from talking to a psychologist. The differences were observed in the age structure of the firefighters-rescuers and their professional experience. The older members of these units and those with longer professional experience express a greater need to organize this kind of help. Conclusions of the research confirm that the firefighters-rescuers are confronted with the demands that often exceed their ability to successfully cope with stressful situations and therefore need psychological help.
AB  - U radu su predstavljeni ciljevi i obim hitne psihološke pomoći, kao i principi pružanja psihološke pomoći u vanrednim i ekstremnim situacijama. Hitna psihološka pomoć umanjuje dramatičnost određenih događaja pošto ova vrsta pomoći podrazumeva primenu metoda u cilju pružanja trenutne i kratkotrajne pomoći pojedincima koji su proživeli događaj koji je prouzrokovao emocionalne, kognitivne, telesne i ponašajne probleme. Cilj istraživanja opisanog u radu bio je ispitati u kojoj meri vatrogasci-spasioci u Srbiji smatraju da je korisno, nakon intervencija u kojima ima stradalih ili teško povređenih, razgovarati sa psihologom. Korišćena metoda istraživanja je anonimno anketiranje profesionalnih pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica anketnim listićem koji je odobrio Sektor za vanredne situacije. Prilikom anketiranja sa učesnicima je obavljen i razgovor kako bi se bolje razumeli njihovi stavovi, mišljenja i motivi. Uzorak istraživanja čini 307 profesionalnih vatrogasaca-spasilaca u vatrogasno-spasilačkim jedinicama na teritoriji Srbije. Rezultati istraživanja ukazuju da se više od polovine ispitanika izjasnilo da bi bilo korisno da nakon kritičnih intervencija razgovaraju sa psihologom. Zabeležene su razlike na osnovu starosne strukture vatrogasaca-spasilaca i njihovog profesionalnog iskustva. Stariji pripadnici ovih jedinica i oni sa većim profesionalnim stažom izražavaju veću potrebu za organizovanjem ovakve vrste pomoći. Zaključak istraživanja utvrđuje da se pred vatrogasce-spasioce postavljaju zahtevi koji često prevazilaze njihove sposobnosti za uspešno nošenje sa stresnim situacijama pri čemu im je nužna psihološka pomoć.
PB  - Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd
T2  - Bezbednost, Beograd
T1  - Specifics of emergency psychological assistance in crisis, emergency and extreme situations
T1  - Specifičnosti hitne psihološke pomoći u kriznim, vanrednim i ekstremnim situacijama
VL  - 59
IS  - 3
SP  - 5
EP  - 27
DO  - 10.5937/bezbednost1703005Z
ER  - 

@article{
author = "Živković, Snežana and Mlađan, Dragan and Antonijević, Slađana",
year = "2017",
abstract = "The goal of the presented research is to examine the extent to which firefighters- rescuers in Serbia believe it is beneficial to talk to a psychologist after interventions involving killed or seriously injured people. The used method of research is an anonymous survey of members of professional fire and rescue units by questionnaire, which was approved by the Sector for Emergency Management. During the interview, the participants completed the questionnaire in order to better understand their attitudes, opinions and motivations. The sample consisted of 307 professional firefighters-rescuers in fire-rescue units on the territory of Serbia. Research results indicate that more than half of the respondents found that, after critical interventions, they would benefit from talking to a psychologist. The differences were observed in the age structure of the firefighters-rescuers and their professional experience. The older members of these units and those with longer professional experience express a greater need to organize this kind of help. Conclusions of the research confirm that the firefighters-rescuers are confronted with the demands that often exceed their ability to successfully cope with stressful situations and therefore need psychological help., U radu su predstavljeni ciljevi i obim hitne psihološke pomoći, kao i principi pružanja psihološke pomoći u vanrednim i ekstremnim situacijama. Hitna psihološka pomoć umanjuje dramatičnost određenih događaja pošto ova vrsta pomoći podrazumeva primenu metoda u cilju pružanja trenutne i kratkotrajne pomoći pojedincima koji su proživeli događaj koji je prouzrokovao emocionalne, kognitivne, telesne i ponašajne probleme. Cilj istraživanja opisanog u radu bio je ispitati u kojoj meri vatrogasci-spasioci u Srbiji smatraju da je korisno, nakon intervencija u kojima ima stradalih ili teško povređenih, razgovarati sa psihologom. Korišćena metoda istraživanja je anonimno anketiranje profesionalnih pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica anketnim listićem koji je odobrio Sektor za vanredne situacije. Prilikom anketiranja sa učesnicima je obavljen i razgovor kako bi se bolje razumeli njihovi stavovi, mišljenja i motivi. Uzorak istraživanja čini 307 profesionalnih vatrogasaca-spasilaca u vatrogasno-spasilačkim jedinicama na teritoriji Srbije. Rezultati istraživanja ukazuju da se više od polovine ispitanika izjasnilo da bi bilo korisno da nakon kritičnih intervencija razgovaraju sa psihologom. Zabeležene su razlike na osnovu starosne strukture vatrogasaca-spasilaca i njihovog profesionalnog iskustva. Stariji pripadnici ovih jedinica i oni sa većim profesionalnim stažom izražavaju veću potrebu za organizovanjem ovakve vrste pomoći. Zaključak istraživanja utvrđuje da se pred vatrogasce-spasioce postavljaju zahtevi koji često prevazilaze njihove sposobnosti za uspešno nošenje sa stresnim situacijama pri čemu im je nužna psihološka pomoć.",
publisher = "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd",
journal = "Bezbednost, Beograd",
title = "Specifics of emergency psychological assistance in crisis, emergency and extreme situations, Specifičnosti hitne psihološke pomoći u kriznim, vanrednim i ekstremnim situacijama",
volume = "59",
number = "3",
pages = "5-27",
doi = "10.5937/bezbednost1703005Z"
}

Živković, S., Mlađan, D.,& Antonijević, S.. (2017). Specifics of emergency psychological assistance in crisis, emergency and extreme situations. in Bezbednost, Beograd
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd., 59(3), 5-27.
https://doi.org/10.5937/bezbednost1703005Z

Živković S, Mlađan D, Antonijević S. Specifics of emergency psychological assistance in crisis, emergency and extreme situations. in Bezbednost, Beograd. 2017;59(3):5-27.
doi:10.5937/bezbednost1703005Z .

Živković, Snežana, Mlađan, Dragan, Antonijević, Slađana, "Specifics of emergency psychological assistance in crisis, emergency and extreme situations" in Bezbednost, Beograd, 59, no. 3 (2017):5-27,
https://doi.org/10.5937/bezbednost1703005Z . .

TY  - JOUR
AU  - Živković, Snežana
AU  - Čabarkapa, Milanko
AU  - Mlađan, Dragan
PY  - 2011
UR  - http://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/410
AB  - Along with the progress of modern society in terms of material prosperity, democracy, political rights and personal freedoms, new threats arise and the risk factors that cause fear or panic, endanger the health, lead to psychological breakdown of the personality, and, exceptionally, to the loss of life. Anxiety, panic and threat to life are no longer rare - the tragic personal experiences, the tragedies of relatives and friends, terrorist attacks, military interventions etc., have become our daily reality. Psychology of the crowd is very interesting for studying. The panic stricken crowd radically changes in terms of human psyche, the total response and behavior; the flow of mental process gets its own characteristics. Instincts become the main regulators of individual and crowd behavior. Cognitive processes, aimed at identifying and categorizing the world are significantly weakened, the interaction between people becomes one-sided, while the rules and norms lose their regular function.
AB  - Uporedo sa napretkom savremenog društva u pogledu materijalnog blagostanja, demokratije, političkih prava i ličnih sloboda, nastaju nove opasnosti i faktori rizika koji izazivaju strah, paniku, ugrožavaju zdravlje, dovode do psihološkog sloma ličnosti, a izuzetno i do gubitka života. Strepnja, panika i ugrožavanje života nisu više retki - tragični lični događaji, tragedije rođaka i prijatelja, teroristički napadi, vojne intervencije itd., postaju naša svakodnevna realnost. Psihologija grupe je veoma zanimljiva za izučavanje. U grupi zahvaćenoj panikom radikalno se menja ljudska psiha, ukupno reagovanje i ponašanje, a protok mentalnih procesa dobija svoje specifičnosti. Glavni regulatori ponašanja pojedinca i grupe postaju instinkti. Saznajni procesi, usmereni na prepoznavanje i kategorizaciju sveta bivaju znatno oslabljeni, interakcija među ljudima postaje jednostrana, dok pravila i norme gube svoju regularnu funkciju.
PB  - Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd
T2  - Bezbednost, Beograd
T1  - Specifics of panic in emergencies
T1  - Specifičnosti panike u vanrednim situacijama
VL  - 53
IS  - 3
SP  - 112
EP  - 124
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_410
ER  - 

@article{
author = "Živković, Snežana and Čabarkapa, Milanko and Mlađan, Dragan",
year = "2011",
abstract = "Along with the progress of modern society in terms of material prosperity, democracy, political rights and personal freedoms, new threats arise and the risk factors that cause fear or panic, endanger the health, lead to psychological breakdown of the personality, and, exceptionally, to the loss of life. Anxiety, panic and threat to life are no longer rare - the tragic personal experiences, the tragedies of relatives and friends, terrorist attacks, military interventions etc., have become our daily reality. Psychology of the crowd is very interesting for studying. The panic stricken crowd radically changes in terms of human psyche, the total response and behavior; the flow of mental process gets its own characteristics. Instincts become the main regulators of individual and crowd behavior. Cognitive processes, aimed at identifying and categorizing the world are significantly weakened, the interaction between people becomes one-sided, while the rules and norms lose their regular function., Uporedo sa napretkom savremenog društva u pogledu materijalnog blagostanja, demokratije, političkih prava i ličnih sloboda, nastaju nove opasnosti i faktori rizika koji izazivaju strah, paniku, ugrožavaju zdravlje, dovode do psihološkog sloma ličnosti, a izuzetno i do gubitka života. Strepnja, panika i ugrožavanje života nisu više retki - tragični lični događaji, tragedije rođaka i prijatelja, teroristički napadi, vojne intervencije itd., postaju naša svakodnevna realnost. Psihologija grupe je veoma zanimljiva za izučavanje. U grupi zahvaćenoj panikom radikalno se menja ljudska psiha, ukupno reagovanje i ponašanje, a protok mentalnih procesa dobija svoje specifičnosti. Glavni regulatori ponašanja pojedinca i grupe postaju instinkti. Saznajni procesi, usmereni na prepoznavanje i kategorizaciju sveta bivaju znatno oslabljeni, interakcija među ljudima postaje jednostrana, dok pravila i norme gube svoju regularnu funkciju.",
publisher = "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd",
journal = "Bezbednost, Beograd",
title = "Specifics of panic in emergencies, Specifičnosti panike u vanrednim situacijama",
volume = "53",
number = "3",
pages = "112-124",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_410"
}

Živković, S., Čabarkapa, M.,& Mlađan, D.. (2011). Specifics of panic in emergencies. in Bezbednost, Beograd
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije, Beograd., 53(3), 112-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_410

Živković S, Čabarkapa M, Mlađan D. Specifics of panic in emergencies. in Bezbednost, Beograd. 2011;53(3):112-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_410 .

Živković, Snežana, Čabarkapa, Milanko, Mlađan, Dragan, "Specifics of panic in emergencies" in Bezbednost, Beograd, 53, no. 3 (2011):112-124,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_410 .