Trend of changes of student results at the Academy of criminalistic and police studies entrance exam

Abstract

The aim of the research was to determine the trends of changes on the Academy of Criminalistic and Police Studies (ACPS) entrance exam. Furthermore, the paper is to find whether there are any differences between the sexes in the terms of the results of the entrance exam. 1.576 examinees participated in the research (621 female and 955 male), all of which entered the ACPS as the students of basic and vocational studies. The paper analyses their scores in all components of the exam: High School Achievements (HSA), General Knowledge Test (GKT), Serbian Language and Literature Test (SLLT), the Level of Basic Motoric Abilities development (BMA) and the overall number of points achieved on the test. The results were firstly analysed by applying the basic descriptive statistics procedure, which determined the equation of trend of changes and R-squared values. The existence of the general variability differences between groups was determined by using MANOVA, while for the determination of partial differences between pairs of variables the Bonferroni test was used. The positive changes trend for both sexes in HSA and the negative one in SLLT were demonstrated. In females, a positive trend in BMA and a negative GKT trend were observed. However, an opposite effect was detected in males. Nevertheless, despite the different trends in individual tests, the overall number of points achieved on the entrance exam demonstrated a positive trend of changes in both populations. MANOVA results showed that the females had statistically better results in HSA, SLLT and BMA variables, but worse results in GKT. The overall result on the entrance examination taken into account, the females had statistically better scores by 3.31%.

Cilj ovog istraživanja bio je da utvrdi trendove promena komponenti prijemnog ispita na Kriminalističko-policijskoj akademiji (KPA). Takođe, ovaj rad bi trebalo da utvrdi da li postoje razlike između polova u odnosu na uspeh postignut na prijemnom ispitu. U istraživanju je učestvovalo 1.576 ispitanika, od čega 39,4% (621) žena i 60,6% (955) muškaraca, koji su se upisali na KPA kao studenti osnovnih akademskih ili strukovnih studija. Istraživanje je obuhvatilo sve komponente prijemnog ispita na osnovu kojih se vrši selekcija kandidata: uspeh u srednjoj školi (UŠ), test opšte informisanosti (TOI), test znanja iz srpskog jezika i književnosti (SR), nivo razvijenosti bazičnih motoričkih sposobnosti (BMS) i ukupan broj bodova ostvaren na prijemnom ispitu. Rezultati su analizirani primenom osnovne deskriptivne statističke procedure. Utvrđene su mere centralne tendencije, minimalne i maksimalne vrednosti i pravilnosti rasporeda rezultata. Na osnovu prosečnih vrednosti ustanovljena je jednačina trenda promena uz R-squared. Za utvrđivanje postojanja statistički značajne razlike na generalnom nivou korišćena je MANOVA, dok su parcijalne razlike između grupa ustanovljene Bonferonijevim testom. Statistička značajnost određena je na nivou od p lt 0,05. Rezultati su pokazali da postoji pozitivan trend promena kod oba pola za UŠ i negativan za SR. Kod žena je ustanovljen pozitivan trend BMS, ali negativan TOI. Međutim, kod muškaraca utvrđena suprotna pojava. Pored različitih trendova pojedinačnih testova, ukupan broj bodova ostvaren na prijemnom ispitu ima pozitivan trend promena za obe populacije. Hipotetički posmatrano, u narednom periodu može se očekivati da će se povećati prosečan broj bodova kandidata koji će biti upisani na KPA. Navedeno povećanje moglo bi biti izraženije kod kandidata ženskog pola koji u jednačini trenda promena imaju koeficijent +0,184 u odnosu na muškarce kod kojih izračunati koeficijent iznosi +0,014. Rezultati MANOVA su pokazali da na generalnom nivou između svih upisanih muškaraca i žena na KPA postoji statistički značajna razlika. Ustanovljeno je da su žene ostvarile statistički bolje rezultate za varijable UŠ, SR i BMS za 5,48%, 6,12% i 4,01%, respektivno. Lošiji rezultat ostvarile su na TOI za 5,71%. Međutim, kada se posmatra ukupan rezultat prijemnog ispita, žene su u ovom periodu imale statistički bolji skor za 3,31%. U daljoj analizi ustanovljeno je da su žene svake godine imale statistički značajno bolji UŠ i ukupan broj bodova. Bolje rezultate su ostvarile i na SR u periodu od 2012. do 2014, dok je 2015. godine razlika bila blizu nivoa statističke značajnosti. Razlike u BMS pojavile su se 2014. i 2015. godine - žene su imale statistički značajno veći broj bodova. Na osnovu ovog istraživanja može se zaključiti da je potrebno izvršiti izmene sistema pripreme i evaluacije SR u cilju zaustavljanja negativnog trenda kod oba pola. Takođe, potrebno je utvrditi tačne razloge različitog trenda promena i uspeha u TOI između muškaraca i žena.