Приказ основних података о документу

Kriminalitet nasilja - serijska ubistva

dc.creatorĐurđević, Zoran
dc.date.accessioned2019-03-21T15:55:36Z
dc.date.available2019-03-21T15:55:36Z
dc.date.issued2008
dc.identifier.issn1820-2969
dc.identifier.urihttp://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/230
dc.description.abstractViolence and murders represent the gravest forms of negation of the law. Following that fact, which is, according to the author, indisputable, the first part describes the terms which are most commonly used in defining the greatest number of murders performed by one perpetrator(serial killer, mass killer, spree killer). Besides that, in order to achieve insight into the abundance of terms which are used to designate certain murders, their short review is presented regarding the fact who the perpetrator is and who the victim of the murder is. In the second part of this work, consisting of two units, we point out the objective danger coming from the criminal acts of violence, and above all, from the murders, especially serial ones. The results of the research are given in the first part: who the most famous serial killers in Europe are, both in distant as well as in the recent past. The second part is a short analysis of the criminal acts of murder done in Republic of Serbia and Belgrade in the period between 2001 and 2005. In the end, as a conclusion of the work, as a prerequisitive for a successful prevention of criminal acts of violence, the definition of the following principle is given: Clearly demonstrated and legally defined cooperation of all segments of society based on partnership and sharing of responsibility is a basis for prevention of violence.en
dc.description.abstractNasilje i ubistva predstavljaju najteži oblik negacije prava. Prateći tu, po autoru nespornu činjenicu, u prvom delu rada objašnjeni su termini koji se najčešće koriste za određenje većeg broja ubistava izvršenih od strane jednog učinioca (serijski ubica, masovni ubica). Pored toga, radi sticanja uvida u bogatstvo termina kojim se označavaju pojedina ubistva, dat je njihov kratak pregled u zavisnosti od toga ko je učinilac a ko žrtva. U drugom delu rada, koga čine dve celine, ukazano je na objektivnu ugroženost od krivičnih dela nasilja, a pre svega ubistava i to serijskih. Prvu od navedene dve celine čine rezultati istraživanja, ko su najpoznatije serijske ubice na području Evrope, kako u dalekoj prošlosti tako i u skorašnjoj istoriji. Druga celina predstavlja kratku analizu krivičnih dela ubistava izvršenih na području Republike Srbije i Beograda u periodu od 2001. do 2005. godine. Na kraju, u zaključcima rada, kao preduslov za uspešnu prevenciju krivičnih dela nasilja definisan je princip: Jasno ispoljena i zakonski definisana saradnja svih segmenata društva zasnovana na partnerstvu i podeli odgovornosti osnova je za prevenciju nasilja.sr
dc.publisherUdruženje za krivično pravo i kriminologiju i Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.sourceRevija za kriminologiju i krivično pravo
dc.subjectcriminality of violenceen
dc.subjectmurdersen
dc.subjectserial murdersen
dc.subjectpreventionen
dc.subjectkriminalitet nasiljasr
dc.subjectubistvasr
dc.subjectserijska ubistvasr
dc.subjectprevencijasr
dc.titleThe criminality of violence: Serial murdersen
dc.titleKriminalitet nasilja - serijska ubistvasr
dc.typearticle
dc.rights.licenseARR
dcterms.abstractЂурђевић, Зоран; Криминалитет насиља - серијска убиства; Криминалитет насиља - серијска убиства;
dc.citation.volume46
dc.citation.issue1
dc.citation.spage137
dc.citation.epage151
dc.citation.other46(1): 137-151
dc.citation.rankM52
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jakov_230
dc.identifier.fulltexthttp://jakov.kpu.edu.rs/bitstream/id/2371/228.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу